top of page

Obilježavanje Dana Bijelih Traka 31.05.2024 u Švicarskoj i Francuskoj

Komisija bijelih traka (u daljem tekstu Komisija) s ponosom najavljuje niz događaja koji će se održati u Francuskoj i Švicarskoj povodom obilježavanja „Dana bijelih traka“ uz učešće mladog pjesnika i aktiviste Mirnesa Omerovića. Ovaj značajan datum okuplja ljude iz cijelog svijeta kako bi se pri sjetili tragičnih vremena, zločina i nevinih žrtava iz prošlosti i izgrađivali svijest o važnosti mira, tolerancije i ljudskih prava.


O Danu Bijelih Traka

Svake godine, 31. maja, obilježava se „Dan bijelih traka“ kao sjećanje na žrtve zločina protiv čovječnosti i etničkog čišćenja bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u Prijedoru, Bosna i Hercegovina, 1992. godine.



 

Obilježavanje Dana bijelih traka


Prva obilježavanja sjećanja na žrtve u Prijedoru započela su u povratničkim zajednicama odmah nakon rata. Tokom 2000-ih, napori su bili usmjereni na utvrđivanje broja i imena ubijenih, lociranje masovnih grobnica i komemoracije na mjestima zločina poput logora Omarska i Trnopolje. Cilj kampanje „Dan bijelih traka“ i ove višedecenijske borbe je memorijalizacija žrtava i stalno vraćanje pažnje domaće i svjetske javnosti na sudski i stručno utvrđene činjenice o više od 3000 ubijenih i nestalih, više od 30000 utamničenih logoraša i više od 50000 protjeranih u zločinima protiv čovječnosti u Prijedoru za svega 8 mjeseci 1992. godine. Ali i više od toga. Iako je rat završio 1995. godine, porodice žrtava, preživjeli logoraši i povratnici Bošnjaci i Hrvati u Prijedoru i RS su decenijama izloženi diskriminaciji na etničkoj i vjerskoj osnovi. Njihovo pravo na istinu, na komemoriranje žrtava, na reparaciju i pravedni mir se češće negira i ignoriše, nego što se uvažava od strane vlasti. Vlasti još uvijek ne žele odobriti spomen-obilježje za prijedorske žrtve, pa čak ni za 102 ubijene prijedorske djece i maloljetnika, u centru Prijedora, jer smatraju da centar grada ne pripada svima podjednako. Opstanak i miran život Bošnjaka i Hrvata u RS se često dovodi u pitanje u uslovima u kojima oficijelna politika u RS negira zločine, ponovo dehumanizira žrtve, veliča ratne zločince, glorificira RS i druge rezultate rata kao veliko istorijsko postignuće, te poziva na novu nasilnu secesiju od BiH.


Tokom 2010-ih, dok su vlasti u Prijedoru sve više negirale zločine, udruženja žrtava su organizirala komemorativna okupljanja i proteste kako bi privukla pažnju javnosti i institucija na diskriminaciju preživjelih i porodica žrtava. Prvo komemorativno okupljanje u centru Prijedora 2012. godine izazvalo je kampanju protesta pod nazivom „Dan bijelih traka“. Od tada, ovaj dan dobiva podršku građana, aktivista za ljudska prava i medija iz cijelog regiona i svijeta, te se obilježava u mnogim gradovima širom svijeta, uključujući London, Brisel, St. Louis, Stokholm, Malme, Otavu, Sidnej, Ženevu, Beč, Berlin i druge.

Ove godine, „Dan bijelih traka“ se obilježava u posebnoj atmosferi nakon što je Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju o genocidu u Srebrenici, što je važan korak za sve žrtve, uključujući i one iz Prijedora.


 

Zajedno u borbi protiv zaborava

Komisija bijelih traka je nevladina, neprofitna, nekonfesionalna i neutralna organizacija posvećena viziji interkulturalne Bosne i Hercegovine. Komisija je zagovornik građanske i multikonfesionalne Bosne i Hercegovine, njenog teritorijalnog integriteta, nezavisnosti i suvereniteta, te njenog socijalnog i ekonomskog razvoja utemeljenog na demokratskim principima, ljudskim pravima i suočavanju s istinom. Organizacija, sa sjedištem u Švicarskoj, okuplja uglavnom mlade ljude odlučne u borbi protiv negiranja zločina i podizanju svijesti švicarske i dijasporske populacije o tim zločinima i ratu u Bosni i Hercegovini.


Povodom 31. maja, Komisija se fokusira na podizanje svijesti o „Danu bijelih traka“, koji nažalost ostaje nedovoljno poznat unatoč naporima nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini i regionu. Ove godine, nakon dvije edukativne sesije održane prošlog petka u srednjoj školi u Wittenheimu u Francuskoj, organizacija će posjetiti kulturna udruženja Bošnjaka u Annecyju i Thononu u Francuskoj i Tessinu u Švicarskoj kako bi ih educirala o „Danu bijelih traka“ i aktivizmu prve i druge generacije porodica ratnih izbjeglica iz BiH.



Za podsjetnik, dijasporske populacije u Francuskoj i Švicarskoj uglavnom potječu iz današnjeg bosansko-hercegovačkog entiteta RS, te na njihov odnos  prema prošlosti, domovini i ratu, životu inostranstvu i suočavanje sa vlastitim i porodičnim sa ratnim traumama, drastično utiču na njihovo razumijevanje u političku i kulturnu dinamiku današnje  Bosne i Hercegovine. Na dan 31. maja, Komisija će zajedno sa preživjelima iz prijedorskih logora , Omarska, Trnopolje, Keraterm i drugih, raditi na očuvanju sjećanja, prevazilaženju trauma i poticanju otpornosti.


Obilježavanje „Dana bijelih traka“ 2024. godine ima za ciljeve:

  1. Edukaciju o osobinama političkog procesa koji dovodi do genocida, upravo kroz primjer organizacije prijedorskih logora i provođenja zločina istrebljenja na bazi etničke ili vjerske pripadnosti u Prijedoru i sjeverozapadnoj BiH. Prvi masovni zlocinački poduhvati u Prijedoru i regiji, koje je specijalni izvještač UN-a za bivšu Jugoslaviju Tadeusz Mazowiecki u svom prvom izvještaju u avgustu 1992. godine okarakterisao kao etničko čišćenje, u Srebrenici su dobili sva obilježja genocida.

  2. Stvaranje osjećaja povezanosti među mlađom populacijom te upućivanje poruke da dob nije prepreka za izgradnju kulture sjećanja. Činjenica da smo premladi da bi smo se sjećali rata i da mnogi naši sunarodnici u dijaspori malo znaju o zavičaju i domovini nije prepreka i da ne bi trebala ograničavati sposobnost mladih da istražuju, propituju, diskutuju i izražavaju svoje misli i emocije o ratu, Bosni i vlastitim sjećanjima i predstavama. Njihovi glasovi su bitni, i trebaju biti osnaženi da čuju iskustva iz rata, podijele svoje perspektive, komentarišu, reaguju i aktivno sudjeluju. Mirnes Omerović igra u tom smislu ključnu ulogu, kao osoba koja je rođena poslije rata, a progovara o njemu.

  3. U okviru našeg nastojanja da uključimo i osnažimo mladu generaciju dijaspore, Komisija pridaje posebnu pažnju transformacijskoj i zacjeljujućoj moći umjetnosti i poeziji. Ove godine naš cilj je predstaviti publici izdanje nove zbirke poezije Mirnesa Omerovića  „Egzodus“, posvećene genocidu u Srebrenici i podsjetiti publiku na njegovu prethodu zbirku poezije „Prijedorska matura“. Poezija Mirnesa Omerovića predstavljen u zbirkama "Zemlja bosanska", "Prijedorska matura" i "Egzodus", snažan je primjer kako umjetnički izraz postaje moćno sredstvo za prevazilaženje granica dobi i vremena. Poezija, sa svojom jedinstvenom sposobnošću da uhvati emocije i iskustva, postaje sredstvo koje omogućava mladoj generaciji izražavanje svojih misli o ratu, traumi i identitetu. S tim u vezi Mirnes Omerović izražava zadovoljstvo da po treći put sarađuje sa Komisijom bijelih traka, koja je i sponzorisala izdavanje njegove zbirke. Ističe da je poznavanje historije od naročite važnosti i da na njenim temeljima moramo uspostaviti naše ciljeve. Također, ovaj projekat je bitan kako bismo uvezali dijasporu sa njenom maticom, ali i kako bi mladima dali glas.




Dana 1. juna, organizacija će biti prisutna u džematima Annecyja zajedno s Mrežom mladih Annecy koja koorganizira događaj, a 2. juna, Komisija će biti prisutna u Thononu zajedno s Mrežom mladih Thonon koji također koorganizira događaj u gradu sa istim imenom.


Tim povodom Ermin Muratović, predsjednik Mreže mladi u Thonon poručuje i poziva: „Ono što me najviše zanima u projektu i u radu Komisije bijelih traka općenito, su vrijednosti koje su identificirane i poruka koja se šalje nazad. Proveo sam sve svoje školovanje u Francuskoj, i oduvijek sam osjećao razliku između časova koji minimiziraju do te mjere da izbjegavaju našu historiju kao Bošnjaka, i priča moje porodice i onih oko mene koji su iskusili nemjerljivu patnju. Ovaj jaz, koji je i danas prisutan, na nesretan i neprihvatljiv način odražava sliku viktimizacije našeg naroda kada želimo da ustanemo kako bismo svoju viziju dijelili.

U tom smislu je taj projekat zanimljiv i posebno mi drag, jer dokazuje da kao djeca preživjelih žrtava genocida iz cijele Bosne možemo pokazati cijelom svijetu da smo brojni, ujedinjeni i spremni da se borimo da bi bili glas onih koji više ne mogu govoriti. Osim toga, ovaj projekat pomaže u očuvanju ove dužnosti sjećanja među mladima u cilju konsolidacije našeg bošnjačkog identiteta i historije, uz odavanje počasti žrtvama i edukaciju o važnosti otpornosti u cilju izgradnje bolje budućnosti. U budućnosti, moja ambicija je da nastavimo podsticati nove generacije da nas podrže u ovoj borbi jer narod koji zaboravi svoju prošlost osuđen je na njeno ponovno proživljavanje. Također se nadam da sa našom odlučnošću i upornošću, naša borba neće se zaustaviti na Bošnjacima, nego će se proširiti i na druge zajednice. Mi smo generacija talentovanih mladih cura i momaka koji imaju moć da mijenjaju mentalitete, na nama je da iskoristimo svoje sposobnosti."


Na Trgu UN-a u Ženevi, ispred palate UN-a, također će se održati skup organiziran od strane Kulturnog udruženja Bošnjaka Ženeve u 18:40. Ovom prilikom pozivamo naše pratioce iz okoline da nam se pridruže s bijelom trakom.



22 views0 comments

Recent Posts

See All

Saopstenje za javnosti

Molba za informiranje javnosti o odgovoru na pismo Komesarke za ljudska prava Vijeća Evrope, Dunje Mijatović, gradonačelniku Prijedora i predsjedniku i potpredsjedniku Općinskog vijeća Prijedor od 27.

Comments


bottom of page